U eri brzih tehnoloških promjena, digitalizacije i globalne tranzicije ka zelenoj energiji, prilagođavanje novim trendovima više nije opcija, već neophodnost. Bosna i Hercegovina, iako se svakodnevno suočava s brojnim sistemskim i birokratskim izazovima, posjeduje potencijal za značajan iskorak u naučno-istraživačkom radu i primijenjenim tehnologijama. Ključnu ulogu u tom zahtjevnom procesu preuzimaju institucije poput Centra za napredne tehnologije (CNT) u Sarajevu, čiji je osnovni zadatak premostiti jaz između akademske zajednice, inovatora i realnog privrednog sektora. O razvojnim projektima, strateškoj saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima kroz NATO programe, inovativnim rješenjima u domenu hidrogenskih tehnologija i bespilotnih letjelica, razgovarali smo sa direktorom CNT-a, gospodinom Mulaosmanovićem. Kroz prizmu svog bogatog inženjerskog i menadžerskog iskustva stečenog u privatnom sektoru, on nam otkriva viziju Centra, važnost agilnosti u javnom sektoru, strategije za zadržavanje mladih stručnjaka u domovini, te kako globalna geopolitička previranja direktno oblikuju lokalne tehnološke procese. Gospodine Mulaosmanoviću, za početak, možete li nam predstaviti svoj profesionalni put i kako se Vaše inženjersko i menadžersko iskustvo integriralo u viziju i misiju Centra za napredne tehnologije (CNT) u Sarajevu? Rođen sam u Sarajevu 1972.godine, osnovnu i srednju školu završio u rodnom gradu i 1991.godine upisao Mašinski fakultet. Odslušao prvi semestar, a onda je u proljeće 1992.godine počela agresija na Republiku BiH, što je praktično značilo da je sa mojim i studiranjem mojih kolega završeno. Cijelo vrijeme agresije sam proveo u Armiji RBiH i 1995. godine kada su počele prve demobilizacije demobilisao sam se i nastavio studiranja odnosno obnovio prvu godinu studija. Diplomirao 2003.godine, a pripravnički staž na poslovima tehnologa odradio sam u Zrak d.d. Prošao sam sve faze koje jedan inženjer u toku svoje profesionalne karijere može ostvariti od projektanta, rukovodioca tima, rukovodioca projekta, rukovodioca prodaje i do sadašnje pozicije direktora. Do pozicije direktora profesionalnu karijeru sam gradio u privatnom sektoru koji ima drugačija pravila, procese, komunikaciju, u odnosu na javni sektor koji je puno usporeniji, traži poštivanje procedura koje često usporavaju donošenje odluka, nekada su ta pravila kontradiktorna samima sebi ali zbog zakonskih obaveza moraju se poštovati. Mislim da zbog ranijeg angažmana u privatnom sektoru koji je tražio realizaciju planiranih zadataka, koji nisu trpili nikakva odlaganja i rješavanje problema „usput“ bez zastajkivanja, kroz to iskustvo, smo pozicionirali i usmjerili CNT. Svijet u kojem živimo ne čeka, ne uspostavljamo mi pravila igre nego mi treba da se prilagodimo pravilima koja su uspostavljena. A opet vijek trajanja tih pravila je veoma kratak i potrebno je brzo odgovoriti i pronaći rješenja. CNT se pozicionirao kao ključna institucija za naučno-istraživački rad i primijenjene tehnologije. Kako biste definirali osnovnu ulogu Centra danas i njegov uži značaj u stvaranju efikasnog mosta između akademske zajednice i realnog privrednog sektora? CNT je defnisan svojim elaboratom kao institucija koja treba da pruži podršku onim kompanijama koji kod sebe imaju potrebu za razvojem i istraživanjem. Dosadašnje naše iskustvo nam je pokazalo da je vrlo mali broj kompanija koje mogu ili žele da izdvoje sredstva za razvoj novih proizvoda. Svega do 5 % kompanija u BiH ima dio u svom portfoliu koji je vezan za istraživanje i razvoj. Koliko mi je poznato ovakvih ustanova nema u BiH. Mi sarađujemo sa nekoliko privatnih i javnih instituta, imamo potpisane sporazume sa fakultetima i sa kompanijama iz privrede. Termin „ključna“ koju ste naveli u pitanju prema našem dosadašnjem iskustvu, u trenutnoj situaciji, bi se moglo vezati prije svega za našu mrežu koju smo uspostavili sa institucijama i pojedincima u cilju realizacije projekata i aktivnosti. Mislim da je to u prethodnom periodu bio jedan od važnijih zadataka koje smo uspjeli ostvariti. Mislim da je povezivanje i uspostavljanje mreže vanjskih saradnika za ustanovu koja se bavi multidisciplinarnim projektima veoma važan segment. S druge strane u ovom vremenu digitalizacije, nanotehnologija, brze razmjene informacija, CHATGPT-ja, oslonit se samo na sopstvene snage i pamet je veoma teško i zato je vrlo važno imati stalnu komunikaciju sa drugima. Na kraju krajeva BiH je mala država da se u oblasti istraživanja i razvoja oslonimo samo na naše kapacitete. Moramo uspostavljati saradnju prije svega sa regijom a onda i šire sa Evropom i svijetom. Mnogo je naših bosanaca i hercegovaca vrhunskih stručnjaka širome Evrope i svijeta a sa nekim imamo i komunikaciju. Veliku pažnju stručne javnosti privukla je saradnja CNT-a s Prirodno-matematičkim fakultetom na razvoju prototipa gorive ćelije sa proton-propusnom membranom (PEM), podržana kroz NATO program “Science for Peace”. Možete li pojasniti o kakvom je proizvodu riječ i koliki je njegov domet u kontekstu globalne tranzicije ka zelenoj energiji? Međunarodnim sporazumom BiH se obavezala na provedbu dekarbonizacije do 2050. godine. Do tada bi trebala povećati svoj udio energije iz obnovljivih izvora. Dešavanja u Ukrajini i na Bliskom istoku su dodatno stavili fokus na izvore energije. Svjesni smo da BiH ima ogroman potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali da imamo velikih tehničkih problema, od kojih je samo jedan nedostatak prijenosne mreže. Ako uzmemo zelenu energiju, kao nešto što u oblasti obnovljive energije predstavlja 100% čistu energiju bez CO2 otiska, hidrogen se nameće kao jedan od važnijih elemenata u procesu dobijanja energije. U kombinaciji sa solarnim panelima i vjetroelektranama predstavlja zatvoreni krug zelene energije. Njegov potencijal se ogleda u mogućnosti skladištenja dobijene električne enrgije iz sunca i vjetra, kada nismo u mogučnosti da proizvedenu električnu energiju ubacimo u distributivni sistem odnosno prijenosnu mrežu zbog preopterečenja. Evropska unija ulaže ogromna finansijska sredstva u razvoj i istraživanje hidrogena koja se mjere u milijardama. Planirano je da se do 2030.godine u EU proizvede 10 miliona tona evropskog obnovljivog hidrogena i uveze dodatnih 10 miliona tona. Projekat razvoja prototipa gorive ćelije u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom (CNT je bio EndUser) je jedan od projekata sa kojim smo zakoračili u svijet razvoja i istraživanja hidrogenskih tehnologija. Projektom je definisano da se napravi jedinična goriva ćelija koja bi trebala da proizvede određene vrijednosti napona i struje u laboratorijskim uslovima. Projekat je uspješno realizovan tako da smo učestvovali i u drugom NATO projektu koji se ticao razvoja prototipa elektrolizera koji je također uspješno realizovan. Ono što je važno za oba ova projekta je da je okupljena ekipa mladih stručnjaka i profesora koji se bave hidrogenskim tehnologijama i koji predstavljaju perspektivu za sljedeće korake koji bi podrazumijevali saradnju sa privrednim kapacitetima koji bi proizvodili takve uređaje. Potrebno je naglasiti da između razvoja prototipa i proizvodnje potrebno je još rada i vremena da se dođe do zadovoljavajućih rezultata da bi se došlo do industrijskog nivoa. Međutim osim težnje da se prototipovi dovedu na industrijski nivo, drugi pravac kretanja je uključivanje u projekte EU, kao što je npr. HORIZONT, ERASMUS, da bi sa te strane došli do finansijskih sredstava, obučili kadrovi, došli do opreme za laboratorije i stekli neophodno iskustvo. Centar kontinuirano razvija poslovno-tehničku saradnju sa domaćim i međunarodnim tehnološkim organizacijama i kompanijama. Koji su još inovativni proizvodi, prototipi ili tehnološka rješenja izašli iz Vaših laboratorija, a koje smatrate posebno važnim za osnaživanje domaćeg tržišta? U CNT-u smo u konstantnim aktivnostima, ne stajemo. U medijima su već bile informacije da razvijamo bespilotne letjelice prema tehničkim karakteristikama koja su zakonski dopuštena. Laboratorij za fizičku hemiju omogućava realizaciju projekata iz hidrogenskih tehnologija, a saradnja sa domaćom kompanijom vodi ka završetku projekta iz optoelektronike. Osim realizacije projekata dajemo i usluge opreme koju posjedujemo kao i konsultacije iz oblasti u kojima smo trenutno kapacitirani. Ovdje ću i pomenuti i dio u CNT-u koji se tiče razvoja poduzetništva i inkubatora u kojem imamo drugu generaciju startupova. Upravljanje institucijom koja se bavi naprednim tehnologijama zahtijeva stalnu adaptaciju i praćenje inovacija. Koliko je organizacijska agilnost presudna u Vašem radu i na koji način CNT pristupa brzom rješavanju kompleksnih inženjerskih i društvenih izazova u praksi? Ono što je važno napomenuti, a mislim da sam u jednom dijelu spomenuo, CNT je institucija koja se još uvijek razvija. Praćenje savremenih trendova i inovacija u oblastima koje su od interesovanja u CNT-u je svakodnevni zadatak svih uposlenih. Važno je naći mjeru između onoga što naše tržište može prihvatiti i onoga kako se brzo dešavaju izmjene koje ne možemo primijeniti u našim uslovima. Ali je dobro znati najnovija dešavanja i nove tehnologije. S druge strane kada su u pitanju ljudski kapaciteti hendikepirani smo činjenicom da smo javna ustanova i proces zapošljavanja prema trenutnim zakonskim rješenjima je veoma spor. Tako da sama procedura zapošljavanja dešava se iz nekoliko koraka čije izvršenje zavisi od termina usvajanja budžeta, od termina kada na dnevnom redu Vlade KS treba da bude ova točka, a onda i sama procedura javnog poziva za zapošljavanje. Puno je stvari na koje mi kao ustanova ne možemo uticati. Takođe pri nabavci bilo koje opreme ili materijala zakonska je obaveza primjenjivati Zakon o javnim nabavkama. Sama procedura nabavke prema definisanom zakonu je veoma spora sa mnogo uslovljavanja koja vrlo često rizikuju nabavku koja i nisu u skladu sa potrebnim kvalitetom. Jedan od najvećih sistemskih izazova današnjice je zadržavanje visokoobrazovanog stručnog kadra. Na koji način CNT uspijeva pratiti globalne tehnološke trendove i istovremeno pružiti motivirajući ambijent mladim inženjerima i istraživačima da svoje inovacije razvijaju u domovini? Ono što pokušavamo je da budemo potpuno otvoreni prema svakom zahtjevu uposlenika za bilo koji vid edukacije. Svake godine tražimo da se planiraju godišnje edukacije, odlazak na konferencije, sajmove, seminare i za to se izdvajaju određena sredstva. U ovom momentu nam je potreban prostor u kojem treba da instaliramo određenu opremu ali i onu koju planiramo da nabavimo međutim kao i u svemu i tu postoje procedure koje usporavaju čitav proces. Vrlo često imamo posjete učenika iz srednjih i osnovnih škola. Plate kao i u svim javnim ustanovama su fiksne, a naknade za dodatne rezultate nisu definisani na pravi način. S duge strane formiranjem CNT-a napravljen je iskorak u oblasti institucionalnog razvoja i istraživanja ali on nije još uvijek dovoljan da postoje kritična masa ili broj istraživača koji bi mogao da odnese prevagu takvu da bi u BiH mogli reći da je ovaj sektor doživio preporod. Još uvijek se svodi na entuzijazam pojedinaca koliko su oni iz svoje želje zainteresovani za razvoj, istraživanje i inovacije. Potrebno je doći do kvantiteta iz kojeg bi se mogao izvući kvalitet. Za to su potrebna finansijska sredstva, prostorni kapaciteti, stalna cirkulacija i komunikacija zainteresiranih mladih ljudi za istraživanje, koncentrisani u centrima za razvoj i istraživanje na različitim i međusobno povezanim lokacijama sa zajedničkim programima i planovima koji bi bili usmjereni ka zajedničkom cilju. Koji su ključni strateški ciljevi Centra za napredne tehnologije u narednih pet do deset godina i u kojim granama industrije vidite najveći potencijal za napredak i komercijalizaciju domaćih pametnih rješenja? Jačanje ljudskih kapaciteta sa kvalitetnim kadrovima je stalni prioritet i u narednom periodu. To ne podrazumijeva samo objavu ili javni poziv za zaposlenje nego to podrazumijeva sistemski način kako doći do kvalitetnih kadrova, osiguranje poboljšanja platnog razreda, osigurati radni prostor i laboratorijsku opremu. Također doći do izvrsnosti i kompetencija koje se mogu ravnopravno takmičiti prije svega sa sličnim institucijama u regiji ali i u Evropi a također i u svijetu. Trenutno preslagivanje na svjetskoj sceni nam je pokazatelj i signal da će se Evropa definitivno morati osloniti na sopstvene kapacitete što podrazumijeva iskorištavanje svih mogućih kapaciteta na cijelom području kontinenta bez obzira da li oni bili članovi EU ili ne. Zbog toga postoje i programi EU koji daju mogućnosti i slobodu zemljama van EU da realizuju i koriste fondove. Zbog toga je to naša šansa, važno je da se naše kompetencije povećaju i da ulazimo u zajedničke projekte sa zemljama regije odnosno sa članicama EU iz regije kao što su Hrvatska ili Slovenija, a evo i Crna Gora je ozbiljno na tom putu. Digitalizacija je oblast koju je potrebno razvijati pogotovo ako se zna da je jedan od uslova za ulazak u EU. Trenutno su aktuelni ali i u narednom periodu će biti fondovi iz kojih će se moći koristiti sredstva za primjenu digitalizacije u različitim oblastima. Sektor 3D tehnologija sa razvojem nove opreme i novih materijala će ubrzati mnoge proizvodne procese što će u konačnici dovesti do „izbacivanja“ odnosno „izumiranja“ tradicionalnih procesa i nekih vještina i znanja. Oblast mehatronike u ovom vremenu sve više dolazi do izražaja što se najbolje vidi na primjeru bespilotnih uređaja i korištenjem umjetne inteligencije. Iz oblasti materijala nanostrukture uveliko zauzimaju mjesto tradicionalnim materijalima. Za kraj pitanje. Koliko je po Vama neophodno pratiti geopolitička i druga globalna previranja i da li ista imaju implikacije na ciljeve, smjer i procese unutar jednog ovakvog centra poput CNT-a? Svijet je toliko globaliziran tako da nešto što se desi u jednom dijelu globusa osjeti na nekom drugom u vrlo kratkom vremenskom periodu. Najbolji primjer je COVID-19 kada je cjelokupna planeta bila blokirana. Još je bilo preostalo „da se prestane okretati“. Sada, u ovom trenutku, imamo dešavanja na Bliskom Istoku. Energetska kriza uzrokovana blokadom Hormuškog prolaza ali i bombardovanje postrojenja za proizvodnju energenata. Nedavno lansiranje balističkih projektila prema američko-britanskoj vojnoj bazi Diego Garcia, smještenoj usred Indijskog oceana. Čini se da je svaka tačka na planeti na dohvat ruke. Naša strategija treba da bude takva da iz postojeće ali i iz svih budućih situacija izvućemo najbolju korist za našu državu. Tako treba da se usmjere i aktivnosti CNT-a, naći partnere u okruženju, EU pa i šire. Hvala vam na izdvojenom vremenu, želimo vam puno uspjeha u daljnjem razvoju CNT-a koji predstavlja rijedak primjer ovakvog područja djelovanja. CASP tim